Rekordan broj napada, pritisci kroz tužbe i pokušaji kontrole: Gde se nalaze nezavisni mediji u Srbiji?

Objavljeno: 29.09.2025.

Sloboda medija u Srbiji je ugrožena - u 2025. godini nalazi se pod ozbiljnim udarom. Prema podacima međunarodnih organizacija, za samo dva meseca - u julu i avgustu - fizički je napadnuto više od 30 novinara, dok je tokom 2024. registrovano 166 različitih incidenata usmerenih protiv novinara i redakcija. Uz to, Srbija je na listi slobode medija Reportera bez granica pala na 96. mesto od 180 zemalja, što je jedno od najnižih u Evropi.

Pored fizičkih i verbalnih napada, nezavisni i profesionalni mediji suočavaju se i sa talasom strateških tužbi takozvanih SLAPP, takođe problem je što je regulator (REM) pod snažnim političkim uticajem, a diskriminacija u raspodeli državnog novca je sistemska i novac ide uglavnom prorežimskim medijima.

Razgovor Lučić–Miler: Dokumentovani pokušaji uticaja na N1

Najveću zabrinutost u javnosti izazvao je snimak razgovora između direktora Telekoma Srbija Vladimira Lučića i tadašnjeg generalnog direktora United Group Stena Milera, koji je objavio OCCRP. Na audio zapisu Lučić otvoreno govori o modelima političkog uticaja na uređivačku politiku N1.

Ovaj snimak, prvi put dokumentovano, pokazuje da su pokušaji da se nezavisni mediji stave pod kontrolu - realnost, a ne spekulacija. Za redakciju N1, ali i sve druge nezavisne glasove u Srbiji, to predstavlja signal koliko je njihova pozicija ranjiva i pred kakvom se opasnošću nalazi novinarstvo u celini u našoj zemlji.

SLAPP tužbe i regulator pod političkom senkom

Srbija ostaje među evropskim „hotspotima“ za zloupotrebu strateških tužbi protiv novinara. Za razliku od Evropske unije, koja je prošle godine usvojila Direktivu o zaštiti od SLAPP tužbi, domaći pravni okvir ne pruža nikakve mehanizme zaštite.

Istovremeno, evidentna je politička zavisnost Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koje je u javnosti često kritikovano i zbog toga, ali i zbog kontroverznih odluka u vezi sa dodelom nacionalnih frekvencija. Evropska komisija je u svom Izveštaju o napretku Srbije upravo (ne)zavisnost REM-a označila kao jedan od ključnih problema.

Napadi i nadzor

Pored institucionalnih prepreka, novinari su sve češće izloženi fizičkim napadima, pretnjama i digitalnom nadzoru. Reporteri bez granica (RSF) beleže „rekordan talas nasilja“ i upozoravaju EU da snažnije reaguje. Amnesty International ukazuje na upotrebu špijunskog softvera protiv novinara i aktivista, čime se direktno ugrožava zaštita izvora.

Srbija je u poslednje dve godine ušla u period u kojem su pritisci na medije institucionalizovani: od sudskih postupaka i regulatornih odluka, preko finansijske diskriminacije do dokumentovanih pokušaja političkog uticaja na uređivačku politiku N1.

Za nezavisne redakcije to znači svakodnevnu borbu ne samo za profesionalne standarde i dostojanstvo poziva, već i za elementarno pravo na slobodan rad. Situacija u kojoj je zabeležen rekordan broj napada, dok se paralelno vodi razgovor o tome kako nezavisne medije staviti pod političku kontrolu, pokazuje koliko je sloboda novinarstva u Srbiji ugrožena.

Tekst prenet sa portala N1.

+