Navodi se da su poslanici i najviši državni zvaničnici u javnim nastupima "nastojali da diskredituju kritičke medije, novinare i novinarska udruženja, za koja se moglo čuti da su 'takozvana nezavisna udruženja novinara' i 'takozvani slobodni nezavisni mediji', da namerno šire lažne vesti i neobjektivno izveštavaju, odnosno da selektivno pružaju zaštitu novinarima".
"Tokom novembra, mediji su nazivani 'ispostavama stranih agentura', 'pogonima mržnje', 'blokaderskim medijima', 'medijskim biltenima obojene revolucije', 'medijskom mašinerijom Šolakovih medija', 'džuboksom za laži', 'trovačnicama građana'. Novembar je obeležila i sintagma 'urednik monstrum', kojom je označavan urednik RTS-a", saopštila je fondacija.
Najčešći povodi za napade na novinare bile su aktuelnosti - dnevna politika (58 napada), skupštinske sednice (55 napada), protesti (17 napada), šatorsko naselje s pristalicama vlasti ispred zgrade parlamenta (12 napada).
"Mediji koji kritički izveštavaju o vlasti su i tokom novembra označavani kao kriminalci i/ili su optuživani za 'poresku utaju, izvlačenje novca iz zemlje Srbije', 'predvođenje obojene revolucije', da su 'štabovi terorističkih organizacija', 'štabovi blokadera', te da 'žele još krvi i izazivanja građanskog rata', kao i da su 'klasično sredstvo za urušavanje države i promociju blokadera".
Istraživanje je sprovedeno od 1. do 30. novembra analizom sadržaja objavljenih na portalima Informer, Alo i Republika i na zvaničnim nalozima na društvenim mrežama nosilaca različitih javnih funkcija, "koji su se izdvojili po učestalom targetiranju novinara - Aleksandra Vučića, Ane Brnabić, Miloša Vučevića, Vladimira Đukanovića, Milice Đurđević Stamenkovski, Nebojše Bakareca".
Tekst prenet sa portala N1.