Novinari u EU se suočavaju sa sve većim nivoom uznemiravanja, pretnji i nasilja, dok su novinske kuće u vlasništvu sve manjeg broja vlasnika, a poverenje javnosti u medije je naglo opalo, navodi se u izveštaju.
Unija za građanske slobode za Evropu (Libertis) saopštila je da bi nalazi njenog petog godišnjeg izveštaja o slobodi medija, objavljenog u utorak, trebalo da stave zvaničnike EU „na visok nivo pripravnosti“, dok su sloboda medija i pluralizam „pod stalnim napadom“ širom kontinentalne Evrope.
Vodeća evropska grupa za građanske slobode takođe je upozorila da nezavisnost javnih medija stalno erodira političkim mešanjem i smanjenjem budžeta, a novinari su sve više ometani ograničenjima slobode izražavanja i pristupa informacijama.
„Zdrav, pluralistički medijski sistem je lakmus test i ogledalo demokratije“, rekla je Eva Sajmon, viši službenik za zastupanje u Libertisu. „Tamo gde vladavina prava slabi – kroz namerne vladine akcije ili zanemarivanje – sloboda medija je potkopana.“
Bezbednost novinara je posebno dostigla ono što je izveštaj nazvao „kriznom tačkom“ u Evropi 2025. godine, gde su se novinari i medijski radnici suočili sa „ekstremnim fizičkim nasiljem i sistemskim pravnim uznemiravanjem“, uključujući bombaške napade usmerene na istraživačke novinare.
U Atini je na kuću Janisa Pretenterisa, urednika nedeljnika „To Vima“, bačena naprava koja je sadržala pet kilograma TNT-a. U Italiji je naprava eksplodirala ispod automobila Sigfrida Ranučija, vodećeg istraživačkog novinara.
Ukupno je prošle godine u Italiji zabeleženo 118 napada na novinare, od kojih je 15 uključivalo fizičko nasilje. Dvadeset italijanskih novinara – uglavnom onih koji istražuju organizovani kriminal – žive pod policijskom zaštitom, što je najveći broj u Evropi.
Holandija je prošle godine zabeležila porast napada na novinare treću godinu za redom, sa 106 pretnji, 67 incidenata zastrašivanja i 55 slučajeva fizičkog nasilja.
Onlajn uznemiravanje je takođe poraslo. Rekordnih 377 ozbiljnih onlajn napada, uključujući pretnje smrću, bilo je usmereno na novinara 2025. godine, dok su na Malti, u Mađarskoj i Rumuniji političari pokrenuli kampanje blaćenja nazivajući novinske kuće „silama tame“ ili „stranim propagandnim mašinerijama“, navodi se u izveštaju.
Državni nadzor novinara, kao što su Frančesko Kančelato i Čiro Pelegrino iz istraživačkog medija Fanpage u Italiji i Viktor Ilie i Luiza Vasiliju u Rumuniji, bio je problem u nekoliko zemalja, dok su zloupotrebe tužbi ostale sve veća pretnja, navodi se.
SLAPP tužbe (strateške tužbe protiv učešća javnosti) i dalje se široko koriste za ućutkivanje novinara i medija uprkos postojanju direktive EU protiv šamaranja koja još uvek nije efikasno sprovedena u nekoliko zemalja članica.
Libertis je takođe izrazio zabrinutost zbog kontinuirane koncentracije vlasništva nad medijima i nedostatka transparentnosti vlasništva širom EU prošle godine.
Istaknuta je Mađarska, gde fondacija koja podržava odlazećeg premijera Viktora Orbana kontroliše većinu medijskih kuća, i Francuska, gde nekoliko milijardera, uključujući konzervativca Vensana Bolorea, poseduje veliki deo medija u zemlji.
Ali koncentracija je takođe bila sve veća zabrinutost u zemljama kao što su Holandija, Grčka, Nemačka, Španija i posebno Slovačka, navodi se, gde akvizicija lista Novi Čas od strane Penta grupe znači da ova grupa sada kontroliše oba najveća tabloida u zemlji.
Javna televizija i radio su pretrpeli „ozbiljno sistemsko političko mešanje, smanjenje budžeta i strukturne promene koje su ugrozile njihovu osnovnu misiju“ širom bloka 2025. godine, navodi se u izveštaju, sa potpunim „zarobljavanjem od strane države“ evidentnim u nekim zemljama članicama EU.
Provladino vreme emitovanja dostiglo je rekordnih 73% u Mađarskoj prošle godine uoči izbora 12. aprila ove godine, koje je Orban izgubio od izazivača Petera Mađara. I u Slovačkoj je Slovačka televizija i radio (STVR) „u ovom trenutku... bila pod direktnom političkom kontrolom“, navodi se u izveštaju.
Finansijska nestabilnost je bila sve veća pretnja javnim medijima, dodaje se, sa predlozima u Francuskoj da se spoje sva javna glasila, a zatim i Nemačkom koja je zatvorila 16 radio stanica i dva TV kanala sa vestima, dok se belgijski javni emiter suočava sa velikim smanjenjem budžeta.
Izveštaj je takođe istakao opadanje poverenja javnosti u evropske medije, pri čemu su samo tri od 22 ispitane zemlje EU, uključujući Nemačku i Irsku, prijavile „relativno visok“ nivo poverenja, a neke, posebno Grčka, Rumunija i Bugarska, „kritično niske“.
U izveštaju se navodi da mnoge države članice EU nisu adekvatno sprovele relevantno zakonodavstvo EU, uključujući direktivu protiv SLAPP-a i Evropski zakon o slobodi medija (EMFA).
EMFA ima za cilj da se pozabavi glavnim pretnjama, uključujući zaštitu novinara, transparentnost vlasništva nad medijima i ugroženu nezavisnost javnih servisa i regulatornih tela, ali se presporo prevodi u nacionalno zakonodavstvo, navodi se u izveštaju Libertasa.
„EMFA zaista treba da se transponuje, a što je još važnije, da se sprovodi što je brže i što je moguće snažnije u svim državama članicama“, rekao je Sajmon.
Tekst prenet sa portala the Guardian.
Autor: Jon Henley
Prevod: ANEM / AI