Poražavajući rezultati istraživanja o ženama u medijima u Srbiji

Objavljeno: 02.03.2023.

Više od 70 odsto novinarki razmišlja o promeni posla, 35 posto njih smatra da zarađuje manje od svojih muških kolega, a trećina je diskriminisana zbog godina, pokazalo je istraživanje "Žene u medijima" koju je sprovela Inicijativa za mirne promene i koje se bavilo položajem žena u medijima u Srbiji i na Kosovu.

Foto: Snežana Krstić/Novinarke protiv nasilja Foto: Snežana Krstić/Novinarke protiv nasilja

Na današnjem predstavljanju izveštaja ocenjeno je da je 2023. potpuno neprihvatljivo saznati da je jedna od tri žene koje rade u srpskim medijima i jedna od četiri u kosovskim medijima bila žrtva seksualnog uznemiravanja.

Predstavljajući glavne nalaze istraživanja, novinarka i autorka studije Tamara Skrozza rekla je da 41,4 odsto ispitanica kaže da zarađuje manje od republičkog proseka, 40 odsto njih radi 40 ili više sati nedeljno, a 34,9 odsto novinarki smatra da za isti rad zarađuje manje od muških kolega.

„Više od četvrtine ispitanih novinarki bilo je diskriminisano zbog izgleda, a 36 odsto zbog godina i to pođednako zbog starosti i zbog mladosti. Starije koleginice osećaju da su nepoželjne u elektronskim medijima zbog izgleda, a mlađe smatraju da ih percipiraju kao nezrele ili glupe, pa tek s godinama u redakciji dobijaju status“, rekla je Skrozza.

Dodala je da je svaka treća ispitana žena bila žrtva seksualnog uznemiravanja, više od 40 novinarki oseća da je zbog posla žrtvovalo privatni život, a 24 odsto da im privatni život mnogo utiče na posao.

Nalaz je pokazao da u slučaju bolesti ili nege deteta, više od polovine novinarki kaže da im to nije regulisano ugovorom, već se to rešava „po dogovoru“ odnosno da zavisi „od nadležnih“.

Skrozza je istakla da su to žene koje odlažu operacije zbog intervjua, koje abortiraju zbog posla i da su to uznemirujuće činjenice, te da ne čudi nalaz da čak sedam od deset žena razmišlja o promeni posla i zanimanja.

Ona je još dodala da je pogrešna slika da se novinarke uglavnom bave kulturom ili modom, već da sada pretežno prate političke teme.

Autorka istraživanja na Kosovu Dafina Haljilji, potvrdila je slične nalaze, da polovina ispitanih zarađuje manje od nacionalnog proseka, naročito na portalima, a da petina prima manju platu od muških kolega.

„Više od 40 odsto anketiranih novinarki pokriva politiku, suprotno tvrdnjama da je to oblast kojom dominiraju muškarci, što je posebno izraženo tokom popularnih večernjih TV panela koji ostaju seksistički i ekskluzivno rezervisani za muškarce. Više od 26 odsto ili jedna na svake četiri žene je bila žrtva seksualnog uznemiravanja, a polovina oseća da je zbog posla žrtvovalo privatni život“, navedeno je u izveštaju.

Aktivistkinja Valjmira Rašiti iz „Mreže žena Kosova“ izjavila je da je dobro što je inicijatica potekla od samih žena i da to ukazuje da „postoji velika potreba da novinarke imaju pravnu zaštitu i da imaju bolji zakon o radu“

Dodala je da je potrebna korenita promena kada je reč o kulturi seksizma, te da se moraju stvoriti bolje okolnosti za prijavljivanje nasilja.

Istraživačica Zorana Antonijević navela je da su rezultati istraživanja s jedne strane očekivani, a s druge je šokantno da se žene koje imaju takav posao suočavaju s tolikom količinom stereotipa, nasilja i mizoginije.

„Veliko istraživanje iz 2019. godine poklapa se sa sadašnjim rezultatima da je trećina novinarki bila žrtva seksualnog uznemiravanja. Kad vidite izjave ko su nasilnici, to su vlasnici medija, urednici, kolege i sagovornici, to je plejada muškaraca na moćnim pozicijama i to je očigledno da muškarci na poziciji moći smatraju da je normalno da sa ženama razgovaraju na određeni način i da očekuju seksualne usluge“, rekla je Antonijević.

U izveštaju se preporučuje da novinarska udruženja mogu da pomognu otvaranjem telefonske linije za žene kako bi se ohrabrile da prijave nasilje i uznemiravanje.

Takođe treba pozvati fakultete, političke stranke, institucije i nevladine organizacije da medijima proslede kontakte žena koje bi mogle biti sagovornice u različitim medijskim prilozima, pozvati žene angažovane u medijima da se učlane u neko od medijskih udruženja ili grupa. Na društvenim mrežama treba, kako je navedeno, pokrenuti grupu Žene u medijima – gde bi novinarke, snimateljke, montažerke, mogle da se povežu.

Tekst prenet sa portala TV N1.