Svetski dan slobode medija: Niko ne treba da prođe nekažnjeno za ubistvo

Objavljeno: 04.05.2023.

Autorski tekst ambasadora Jana Bratua, šef Misije OEBS-a u Srbiji, povodom Svetskog dana slobode medija objavljen u dnevnom listu Politika

Ambasador Jan Bratu (foto: OSCE/Milan Obradović) Ambasador Jan Bratu (foto: OSCE/Milan Obradović)

Piše: ambasador Jan Bratu, šef Misije OEBS-a u Srbiji 

Dvadeset devet godina od uspostavljanja Svetskog dana slobode medija, novinari/ke
širom sveta nastavljaju da se suočavaju sa složenim pretnjama i izazovima u ostvarivanju
svog osnovnog prava na slobodu izražavanja i na pružanje sveobuhvatnih, pravovremenih
i istinitih informacija građanima, stavljajući interes javnosti iznad svih drugih interesa.

Prema Svetskom indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica za 2022. godinu, od
180 država u svetu, samo osam – ili 4,4 procenata – može da se pohvali povoljnom
situacijom u pogledu slobode medija i bezbednosti novinara. Ovaj zabrinjavajući podatak
ukazuje na veoma teške uslove u kojima rade medijski profesionalci, koji značajno utiču
na njihove živote i zdravlje, kao i na dobrobit njihovih porodica.

Opservatorija ubijenih novinara, za koju je zadužen UNESCO, registruje 87 ubistava
medijskih radnika širom sveta u 2022. godini: jedno ubistvo svaka četiri dana. Ovo je
zabrinjavajuće povećanje u poređenju sa 55 ubistava u 2021. godini – već uznemiravajući
broj. Istovremeno, stopa nekažnjivosti za ubistva novinara ostaje šokantno visoka i iznosi
86 procenata nerešenih slučajeva, podsećajući nas koliko je novinarstvo opasna profesija
i koliko je važno da se uvek zalažemo za pravdu i odgovornost za zločine nad
novinarima.

Srbija nije izuzetak u ovom pogledu s obzirom na još uvek nerazjašnjena ubistva Slavka
Ćuruvije, Milana Pantića i Daliborke Dade Vujasinović koja su se dogodila 1990-ih i
početkom 2000-ih. OEBS pomno prati dešavanja u suđenju za ubistvo Slavka Ćuruvije
1999. godine pred Apelacionim sudom u Beogradu: Posle 24 godine i dva ponovljena
suđenja, OEBS očekuje kredibilnu konačnu presudu zasnovanu na činjenicama i
dokazima koji su izvedeni tokom ovog skoro deceniju dugog procesa. U slučajevima
Pantić i Vujasinović optužnice nema ni na vidiku, a samim tim ni perspektive za
odgovarajući sudski epilog. Porodice i dalje čekaju na zadovoljenje pravde. Međutm, kao
što pokazuje nedavni slučaj u Peruu za ubistvo novinara Huga Bustiosa pre 35 godina,
nikada nije kasno da se isprave propusti iz prošlosti.

OEBS i njenih 57 država učesnica prepoznali su potrebu za hitnim, konkretnim i
sveobuhvatnim odgovorima na napade na novinare u Odluci Ministarskog saveta o
bezbednosti novinara iz decembra 2018. godine.

Države učesnice, uključujući Srbiju, obavezale su se da će „preduzeti delotvorne mere
kako bi okončale nekažnjivost za zločine nad novinarima, pozivajući na odgovornost kao
ključni element u sprečavanju budućih napada. Ovo podrazumeva da organi za
sprovođenje zakona brzo, delotvorno i nepristrasno istraže akte nasilja i pretnje protiv
novinara u cilju suočavanja odgovornih sa pravdom, i kako bi žrtvama obezbedile pristup
odgovarajućim pravnim sredstvima.“ Ova revolucionarna odluka nastavlja da bude ideja
vodilja u radu OEBS-a sa nacionalnim vlastima na stvaranju uslova za pluralističko
medijsko okruženje bez zastrašivanja, napada i uznemiravanja pripadnika novinarske
profesije.

Srbija je uspostavila primer dobre prakse saradnje različitih aktera sa ciljem unapređenja
bezbednosti novinara u zemlji: Stalnu radnu grupu za bezbednost novinara (SRG) u kojoj
OEBS direktno učestvuje od njenog osnivanja u januaru 2017. godine. U partnerstvu sa
medijskom zajednicom, tužilaštvom i policijom, OEBS je sa SRG realizovao preko 30
aktivnosti i brojne projekte. Stalna radna grupa je uspostavila i takozvani „sistem kontakt
tačaka” – mehanizam koji novinarima omogućava jednostavnu proceduru za prijavu
napada i pretnji nadležnim organima. Svako tužilaštvo i policijska stanica u zemlji imaju
službenika/cu koji su 24-7 na raspolaganju ugroženim novinarima. Po dobijanju
informacije o napadu na novinara, tužioci moraju odmah da pokrenu istragu. Misija
OEBS-a je takođe organizovala obuke za više od 200 tužilaca, policajaca i novinara,
izradila mnoge analize kako bi pomogla svojim partnerima da bolje razumeju
bezbednosne rizike sa kojima se novinari suočavaju i podržala je pokretanje SOS telefona
24/7 koji novinarima pruža besplatnu pravnu pomoć.

U periodu od 2016. do 2022. godine, tužilaštvo je primilo 460 krivičnih prijava od kojih
je u 267 odlučeno da postoje elementi izvršenja nekog od krivičnih dela. Od ovog broja,
krivične sankcije izrečene su u 76 slučajeva, što znači da je skoro 30 procenata od
izvršenih krivičnih dela protiv novinara okončano kažnjavanjem počinilaca. Tužilaštvo je
registrovalo i smanjenje broja krivičnih prijava za napade na novinare sa 87 u 2021. na 81
u 2022. godini.

Prema bazi podataka Nezavisnog udruženja novinara (NUNS), broj napada smanjen je sa
151 u 2021. na 134 u 2022. godini, od kojih su većina pritisci i verbalne pretnje. NUNS je
do sada u 2023. zabeležio 37 napada, od kojih 26 pritisaka. Fizički napadi i/ili napadi na
imovinu novinara smanjeni su sa 24,34 procenata u 2020. (46 od ukupno 189 napada) na
9,07 procenata u 2022. (13 od 134 napada) i 8,1 procenata do danas u 2023. (tri od 13
napada).

Ilustrativni primeri su presuda za paljenje kuće Milana Jovanovića, osuđujuća presuda
napadačima na Daška Milinovića (Novi Sad), ili nedavna kazna od godinu dana kućnog
zatvora zbog pretnji Jeleni Obućini (Beograd). OEBS takođe pozdravlja osuđujuću
presudu u slučaju OK Radija iz Vranja. Četiri meseca nakon incidenta, počinioci su
osuđeni na zatvorsku kaznu u akciji koja predstavlja primer dobre saradnje državnih
organa i medijske zajednice. Međutim, ostaje da se izvrši rešenje građevinske inspekcije
o uklanjanju nelegalnog objekta koji i dalje blokira OK Radio.

Da li srpsko društvo treba da bude zadovoljno ovim dostignućima kada znamo da se
napadi na novinare nastavljaju i da se novinari i dalje ne osećaju sigurno? U istraživanju
Misije OEBS-a koje je objavljeno u aprilu 2023, 70 procenata ispitanika iz medijske
zajednice izjavilo je da stalno oseća neku vrstu stresa ili pritiska, što dovodi do problema
sa mentalnim zdravljem kod trećine ispitanika. Neki su povezani sa stresnim faktorima
profesije, drugi sa osećanjem pritiska, zastrašivanja i napada, pri čemu novinari osećaju
da im je lična bezbednost ugožena.

Potrebno je da svaki slučaj narušavanja bezbednosti novinara bude jednako i efikasno
tretiran pred zakonom. Trebalo bi da postoji budnost, saradnja, pravičnost i kolektivno
delovanje, jer je obezbeđivanje slobode medija zajednička odgovornost svih relevantnih
društvenih aktera.

Ova zajednička odgovornost je takođe predviđena Odlukom Ministarskog saveta OEBS-a
iz 2018. godine, koja zapravo propisuje duplu odgovornost javnih zvaničnika, političkih
lidera i/ili organa vlasti: da se uzdrže od zastrašivanja, ili pretnji – i da nedvosmisleno
osude - nasilje nad novinarima, kako bi se smanjili rizici ili pretnje sa kojima se novinari
mogu suočiti i izbeglo podrivanje poverenja u kredibilitet novinara, kao i poštovanje
značaja nezavisnog novinarstva.

Oni treba da daju primer kako se vodi javni dijalog u demokratskim društvima i kako
izgleda odgovornost za javno izgovorenu reč. Dijalog ne znači dogovor. Dijalog je metod
za rešavanje problema. To je takođe sredstvo za razvijanje poverenja među uključenim
stranama.

Poverenje je ključni element za uspeh svake borbe za unapređenje slobode medija i
bezbednosti novinara. Međutim, poverenje zahteva naporan rad i posvećenost svih strana.
Samo kada postoji poverenje možemo zajedno da se nosimo sa izazovima koje donose
različita mišljenja. Zbog toga OEBS podržava punu primenu Medijske strategije za
period 2020-2025, kao ključnog dokumenta Vlade Srbije u ovoj oblasti, koji je izrađen u
inkluzivnom i transparentnom procesu u koji su bili uključeni novinarska i medijska
udruženja, organizacije civilnog društva i državne institucije. Poštovanje odredbi
Medijske strategije, koje su zajednički dogovorene, ključno je za održavanje poverenja
koje je neophodno za unapređenje slobode medija u Srbiji.

Sloboda medija i demokratija ne mogu postojati jedno bez drugog. Samo udruženim
snagama i zajedničkim radom možemo stvoriti društvo u kojem novinari mogu, bez
straha za svoju i bezbednost svojih porodica, na profesionalan, objektivan i etički način
informisati građane o pitanjima od javnog značaja. Svima u ovom društvu treba da je
stalo do toga, a OEBS će, kao partner od poverenja, pružiti podršku Srbiji da unapredi
slobodu medija, medijsku reformu i bezbednost novinara. Prvi i najvažniji korak na tom
putu, o čemu svedoči i suđenje u predmetu Slavko Ćuruvija koje je u toku, jeste da niko
ne treba da prođe nekažnjen za ubistvo, a ponajmanje kada je u pitanju političko ubistvo
novinara.