Neophodna lična i politička volja za bezbedniji rad novinara

Objavljeno: 04.05.2023.

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) obeležila je 3. maj, Svetski dan slobode medija, konferencijom na kojoj su, pored predstavnika ANEM-a, govorili i Emanuele Žiofre, šef Delegacije Evropske unije u Srbiji, i Jan Bratu, šef Misije OEBS-a u Srbiji.

Ambasadori Žiofre i Bratu sa predstavnicima ANEM-a na jučerašnjoj konferenciji (foto: ANEM/Nebojša Glišić) Ambasadori Žiofre i Bratu sa predstavnicima ANEM-a na jučerašnjoj konferenciji (foto: ANEM/Nebojša Glišić)

Na konferenciji, koja je počela minutom ćutanja zbog tragedije koja se nekoliko sati ranije odigrala u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ u centru Beograda, prezentovani su rezultati medijskog monitoringa za prva četiri meseca ove godine, rad SOS sigurne linije za novinare, analizirani su dosadašnji dometi radnih grupa za izmene i dopune relevantnih zakona, kao i slabiji plasman Srbije na godišnjem Indeksu medijskih sloboda. 

Predsednik ANEM-a Veran Matić je istakao da ovogodišnje 91. mesto Srbije na Indeksu “Reportera bez granica” nije iznenađenje i da nam je kao državi i društvu i dalje potrebna pomoć Evropske unije i OEBS-a u sferi razvijanja ovdašnje slobode izražavanja i zaštite novinara i medijskih radnika. Istakao je da ovakav plasman Srbije ukazuje na silazne trendove unutar političkog i sociokulturnog konteksta, zakonodavnog okvira i bezbednosne atmosfere, a da je minimalni pomak jedino primećen na ekonomskom polju.

Ambasador Emanuele Žiofre je istakao da trideset godina nakon usvajanja Vindhuške deklaracije, na osnovu koje je ustanovljen Svetski dan slobode medija, ovaj dokument ima sve veću važnost u podizanju svesti i podsećanju država na dužnost poštovanja i podržavanja prava na slobodu izražavanja kao osnovnog ljudskog prava. Šef EU delegacije u Srbiji ukazao je i na princip nekažnjivosti koji je i dalje alarmantno visok što dovodi do rizika po slobodu izražavanja širom sveta. 

Ambasador Jan Bratu je ukazao da se, kao i ranijih godina, novinari svuda na svetu suočavaju sa sličnim pretnjama u naporima da javnosti pruže celokupne, blagovremene i tačne informacije od javnog interesa koji treba čuvati i štiti. Podsetio je i na odluku Saveta ministra OEBS iz Milana 2018. godine koju je naveo kao „ključni element za sprečavanja budućih napada na novinare, kao i obezbeđivanje da organi za sprovođenje zakona obavljaju brze i efikasne istrage pretnji i nasilja nad novinarima kako bi se odgovorna lica privela pravdi“. Bratu je dodao i da Misija OEBS-a u Srbiji sa pažnjom prati suđenje za ubistvo Slavka Ćuruvije i da očekuje kredibilnu presudu zasnovanu na činjenicama i dokazima koji su izvedeni tokom postupka. 

Žiofre i Bratu su pohvalili rad Stalne radne grupe za bezbednost novinara, kao i ANEM-ov projekat „Sistem prevencije i zaštite novinara“ koji finansijski podržava Delegacija Evropske unije, i koji je, prema rečima Matića, omogućio nastavak rada 24-časovne besplatne SOS sigurne linije za novinare i medijske radnike u nevolji (0800 100 115). 

Advokatica Kruna Savović je predstavila rezultate četvoromesečnog medijskog monitoringa koji obuhvata stanje medijskih sloboda, slobodu izražavanja, implementaciju, izmene i dopune postojećih medijskih zakona, kao i analizu SLAPP tužbi (strateških tužbi protiv učešća javnosti). U izveštajima, koji se mogu pronaći na sajtu Bezbedni novinari, analiziraju se brojni slučajevi surovih pretnji i  napada na novinare. Savović je podsetila da je monitoring nastavak procesa koji je ANEM praktikovao od 2009. do 2016. kada je publikovano 67 ovakvih izveštaja i istakla da je sadašnja verzija proširena analizama SLAPP tužbi kojih je primetno više, ali ih, nažalost, domaći pravni sistem ne prepoznaje kao takve. Ona je ukazala i na ponašanje političara i javnih funkcionera koji imaju veliki uticaj na (ne)bezbednost novinara u Srbiji, te stavila fokus na primere diskreditacije medija, naročito onih koji se bave istraživačkim novinarstvom. 

Dr Saša Mirković je kao član Radne grupe za izmene i dopune Zakona o javnom informisanju i medijima predstavio ključna događanja u vezi sa ovim procesom i istakao da se u radnoj verziji nacrta nalazi i Savet za štampu, što je napredak u odnosu na dosadašnju medijsku regulativu, ali je i ukazao na član 39. nacrta kojim se omogućava ponovni povratak države u vlasničku strukturu medija, što je u suprotnosti sa Vladinom Medijskom strategijom. Mirković se dotakao i nacrta Zakona o elektronskim medijima i najavio sastanak Koalicije za slobodu medija, UNS-a i ANEM-a na kojem će se detaljno razmotriti nacrt ekspertske grupe Ministarstva informisanja i telekomunikacija i zahtev za ponovni izbor svih članova Saveta REM-a nakon usvajanja novog zakona. 

Na kraju panela, Veran Matić je zaključio da može da zamisli da se sledeće godine Srbija  nađe na boljoj poziciji Indeksa slobode medija, ali da isto tako može da zamisli i da pozicija bude još gora. „Mislim da svi zajedno možemo učiniti da se Srbija nađe na boljoj poziciji, ali za to nam je potrebna volja – lična i politička“, zaključio je Matić.

Projekat ANEM-a „Sistem prevencije i zaštite novinara“, u okviru kojeg je obeležen Svetski dan slobode medija, pored predstavljenog medijskog monitoringa i zagovaranja za izmene relevantnih zakona, predviđa i obuku novinara o unapređenju bezbednosti u gradovima širom Srbije, organizaciju sastanaka predstavnika tužilaštva, policije i novinara izloženih pretnjama u lokalnim sredinama, kao i sprovođenje medijske kampanje.